HRVATSKO GENETIČKO DRUŠTVO

Povijest Hrvatskoga genetičkog društva (HGD-a) započinje godine 1976. u Dubrovniku kada je formiran inicijativni odbor koji će osnovati društvo genetičara Hrvatske. Članovi tog odbora bili su: akademik prof.dr.sc. Zvonimir Devidé, akademik prof.dr.sc. Mirko Vidaković, prof.dr.sc. Marija Alačević, prof.dr.sc. Marija Kump, prof.dr.sc. Čedomil Herman, prof.dr.sc. Andrija Kaštelan, dr.sc. Josip Potočanac, doc.dr.sc. Zvonimir Singer, doc.dr.sc. Pavao Rudan, doc.dr.sc. Ante Krstinić i prof.dr.sc. Ljiljana Zergollern. Društvo je službeno počelo s radom godine 1978. kada je održana i prva godišnja skupština u Muzeju evolucije u Krapini.

Zaključeno je da će zadaća društva biti okupljanje genetičara i stručnjaka srodnih struka radi unapređivanja svih područja genetike; davanje stručne i znanstvene pomoći radi poboljšanja nastave iz genetike na fakultetima te popularizacija genetike; održavanje javnih sastanaka, predavanja, kolokvija, seminara i tečajeva iz genetike, biokemije i molekularne genetike, genetičkog inženjerstva, mutageneze, oplemenjivanja organizama i populacijske genetike. Najavljeno je također organiziranje znanstvenih skupova i kongresa, te stručna pomoć pri izradi pravilnika, ekspertiza i analiza s navedenih znanstvenih područja.

Prva predsjednica Društva bila je prof.dr.sc. Ljiljana Zergollern (1978-1980), a potom su društvo vodili akademik Mirko Vidaković (1980-1982), akademik Željko Trgovčević (1982-1983), prof.dr.sc. Marija Alačević (1983-1984), akademkinja Sibila Jelaska (1984-1987), akademik Andrija Kaštelan (1987-1989), dr.sc. Jasenka Pigac (1989-1996), prof.dr.sc. Dražena Papeš (1996-2002), dr.sc. Đurđica Ugarković (2002-2007) i prof.dr.sc. Jasna Franekić (2007-).

Prvi sastanak Hrvatskoga genetičkog društva održan je u Osijeku 1979. godine, a organizirali su ga članovi Poljoprivrednog instituta u Osijeku koji su tom prigodom uspjeli okupiti veliki broj uglednih genetičara i oplemenjivača bilja. Od 30. rujna do 5. listopada 1979. u Tučepima je održan kongres 9. Annual Meeting of European Environmental Mutagen Society (EEMS) koji je organizirala prof.dr.sc. Marija Alačević, nakon čega je u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji započelo intenzivno istraživanje na području mutageneze. Slijedilo je i organiziranje posebne sekcije za mutagenezu tvarima iz okoliša HGD-a. Od 25. do 29. listopada 1983. održan je i Jugoslavenski simpozij o mutagenezi i kancerogenezi u Makarskoj (predsjednica Organizacijskog odbora dr.sc. Nadežda Savković, a dopredsjednica prof.dr.sc. Marija Alačević koja je ujedno bila i članica programskog savjeta skupa). Osobito treba istaknuti pokroviteljstvo HGD-a na 5. svjetskom kongresu industrijske mikrobiologije (International Symposium on Genetics of Industrial Microorganisms - GIM) održanim 1986. u Splitu. Glavna je organizatorica toga skupa bila prof.dr.sc. Marija Alačević. U organizaciji Slovenskoga genetičkog društva i Jugoslavenske sekcije za mutagenezu od 31. ožujka do 4. travnja 1990. održan je Second Symposium on Environmental Mutagenesis and Carcinogenesis, Brdo pri Kranju. U organizaciji toga skupa od članova HGD-a sudjelovali su prof.dr.sc. Marija Alačević, akademik Željko Trgovčević, prof.dr.sc. Jasna Franekić i prof.dr. Draško Šerman. HGD je 1998. u Hvaru organizirao 1. kongres genetičara Hrvatske (predsjednica Organizacijskog odbora bila je prof.dr.sc. Jasna Franekić, a predsjednik Znanstvenog odbora prof.dr.sc. Željko Trgovčević) te 2. kongres genetičara Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem godine 2005 u Supetru na Braču (predsjednica Organizacijskog odbora bila je dr.sc. Đurđica Ugarković, a predsjednica Znanstvenog odbora prof.dr.sc. Jasna Franekić). Društvo također niz godina aktivno pripremalo i organiziralo godišnje sastanake hrvatskih agronoma, a pridonjelo je i organizaciji 1. hrvatskoga kongresa za molekularne bioznanosti (CCOMLIS, Opatija 2002 godine, predsjednica Organizacijskog odbora bila je prof.dr.sc. Jasna Franekić, a predsjednica Znanstvenog odbora prof.dr.sc. Mirna Flögel) te i simpozija posvećenog obilježavanju 45 godina molekularne biologije u Hrvatskoj i 50 godina dvostruke uzvojnice (Zagreb, 2003). Kao rezultat znanstvene aktivnosti članova Sekcije za mutagenezu HGD-a Hrvatskoj je povjerena organizacija 38. kongresa EEMS-a koji se održao u Cavtatu od 21. do 25. rujna 2008. Predsjednice Organizacijskog odbora bile su prof.dr.sc. Jasna Franekić i prof.dr.sc. Verica Garaj-Vrhovac.

Zagrebačka podsekcija za molekularnu genetiku Društva genetičara Jugoslavije počela je krajem 1976. organizirati stručne kolokvije Grupe za molekularnu biologiju. Prva predavanja održana su na Tehnološkom fakultetu (danas Prehrambeno-biotehnološki fakultet) u Pierottijevoj 6, a od travnja 1977. do lipnja 1999. u Klubu radnika Plive u ulici 8. maja 19 (sada ul. Pavla Hatza 12). Nakon prestanka rada Kluba, predavanja su se održavala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na Rooseveltovom trgu 6, a od godine 2007. u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika Grada Zagreba u Hebrangovoj 17. Do danas su održana 434 kolokvija sa željom da se znanstvena i stručna javnost upozna s najvažnijim dostignućima u ovoj znanstvenoj disciplini koja se iznimno brzo razvija. Društvo je član međunarodnih udruga: International Genetics Federation (IGF) te European Environmental Mutagen Society (EEMS). Hrvatsko genetičko društvo također je član Hrvatskog prirodoslovnog društva koje ove godine slavi 125. obljetnicu.

Kako bi potaknuo mlade hrvatske znanstvenike na rad u području molekularne genetike, HGD je zajedno sa Zavodom za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković utemeljio godine 2001.Nagradu Željko Trgovčević. Nagrada je posvećena uspomeni na prerano preminuloga, vrlo aktivnog člana društva, akademika Željka Trgovčevića, a dodjeljuje se jednom na godinu mladom znanstveniku za izniman znanstveni rad izrađen u Hrvatskoj i objavljen u vrhunskom časopisu. Tim vrijednim priznanjem do sada su nagrađene znanstvene novakinje: dr.sc. Andreja Mikoč, dr.sc. Ana Traven, dr.sc. Ivana Ivančić-Baće, dr.sc. Anamaria Brozović, dr.sc. Martina Podnar Lešić, dr.sc. Silvija Bilokapić, dr.sc. Tomislav Domazet-Loso, Antonio Starčević, dipl.ing., Željka Pezer, dipl.ing. i dr.sc. Snježana Jurić, dipl.ing.